Andrija Štampar  maturirao je 1906. godine u vinkovačkoj gimnaziji. Studij medicine, koji mu je otac financirao prodajom šljiva i rakije iz vlastite proizvodnje, kao i svojom učiteljskom plaćom, završio je na Sveučilištu u Beču 1911. godine. Studij medicine završio je u samo 5 godina, objavivši pritom preko 70 članaka i brošura namijenjenih zdravstvenom prosvjećivanju.

Već je u vrijeme studija formirao jasne stavove o socijalnom medicini, a nakon diplome zaposlio se u Karlovcu nakon kojega odlazi u Novu Gradišku i na kraju biva mobiliziran te postaje liječnik pukovnije u Sisku.

Nakon rata radi kao zdravstveni savjetnik Povjereništva za socijalnu skrb, a 1919. odlazi u Beograd i radi u Ministarstvu narodnog zdravlja kao pomoćnik ministra.

U svega pet godina osnovano je 250 socijalno-medicinskih ustanova

Izuzetno  sposoban i vrijedan radnik,  ustao je i protiv korupcije što mu je otežavalo djelovanje, ali ga nije pokolebalo u radu.

Od 1933. do 1936. radi kao stalni savjetnik kineske vlade na poslovima organizacije zdravstvene službe, nakon čega drži vrlo značajna predavanja u Sjedinjenim Američkim Državama.

Godine 1939. postaje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a tri godine nakon i rektor zagrebačkog Sveučilišta.

1947. godine postaje predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a godinu nakon  predsjeda Prvom svjetskom zdravstvenom skupštinom  u Ženevi.

Tijekom svoga rada Štampar provodi mnoge reforme i uvodi novine. Uvodi i novi režim studija te studij medicine postaje šestogodišnji budući da uključuje i jednogodišnji praktični staž liječnika. Osniva i Višu školu za medicinske sestre i sudjeluje u osnivanju Medicinskog fakulteta u Rijeci.